Srpska
Crnja je nekad bila bogata svim i svacim, bilo
je i leba i s'leba, kako se nekad govorilo za
izobilje u Banatu, a ponajvise je bilo decurlije koja je rasla u
bezbriznom okruzenju sirokih livada i polja nabreklih od
raznih plodova paorskog truda. Pre drugog svetskog rata u Crnji
su postojale dve skole, po jedna srpska i svapska.
Svapska skola se nalazila na mestu danasnje robne kuce i
imala je, koliko me pamcenje sluzi tri velike zgrade u
koje su se uselila deca bosanskih kolonista 1946 godine.
Danas tih zgrada vise nema srusene su i na mestu te
skole danas se nalazi Robna Kuca, Dom Zdravlja i zgrada
sa stanovima. Srpska skola se nalazila na tri mesta u
Crnji. Prvo mesto je zgrada do crkve sto je ujedno i
mesto prve srpske skole, drugo mesto se nalazila u
neposrednoj blizini kuce Djure Jaksica i imalo je u
sastavu tri ogromne zgrade, i treca skolska
zgrada se nalazila u naselju Bojovic koja je izgradjena
negde u drugoj polovini 1930-tih
godina od strane francuske vlade i predstavljala je dar i pomoc francuske u obnovi tadasnje
Jugoslavije od posledica Prvog Svetskog rata.
Ta skola u
Bojovicu je ujedno sluzila i kao crkva do pred kraj
Drugog rata a i veliki drveni zvonik je bio izgradjen za
potrebe crkve negd bas na mestu danasnjeg puta koji je
tu sad izgradjen. Zvonik je srusen, skola je pusta, nema
dece koja bi ispunjavala decije klupe, zgrada propada
bez da se iko osvrne i kaze; To je nasa istorija i
kultura, ta je zgrada u kojoj smo postali ljudi, u kojoj
smo stekli svoje licnosti, obrazovanje, karaktere. Mislim da u njoj danas zive dve familije u
stanovima predvidjenim za nastavnike dok su ucionice u
jadnom stanju, plafoni su se obrusili, krov prokisnjava,
pod u stanju fermentisanja. Isto tako zgrade skole kod Djurine kuce
vise ne postoje osim tadasnje najnovije zgrade koja je
preobrazena u MZ, vreme ih je pregazilo, istorija
zaboravila. Danas je tu
jedna moderna zgrada koja opsluzuje potrebe celokupnog
osnovnog skolovanja crnjana koji rastu, kao i potrebe
srednjeg skolstva za potrebe opstine i okoline
KRATAK
ISTORIJAT SKOLSTVA U SPRSKOJ CRNJI
Pocetak razvoja skolstva u Srpskoj Crnji vezuje se za kraj
XVIII veka. Ne zna se pouzdano kako su se opismenjavali nasi
daleki preci dok su na ovim prostorima vladali Turci, ali od
kako je Banat pripao Austriji (1718) postoje zapisi i
svedocanstva o celokupnom kulturnom preporodu, pa i o
razvoju skolstva.
Obzirom da su sve skole u Banatu bile usko vezane za crkvu,
pretpostavlja se da je i Srpska narodna skola u nasem mestu
pocela sa radom jos daleke 1775. godine, dakle kada je
sagradjena i crkva. Godine 1778. pominje se
Pravoslavna-trivijalna skola u Srpskoj Crnji i njen ucitelj
Ranko Gavrilovic, a 1790. godine otvorena je i nemacka skola
koja je takodje imala crkveni karakter. Nastava se u to
vreme odvijala mahom u privatnim kucama blizu crkve, a
kasnije i u drugim kucama u selu.
U
skoli se ucila azbuka na velikom kartonu, a ucenici prve
godine zvali su se mali bukvarci. Kada bi savladali
bukvar, citali su caslovac i zvali su se caslovci, da
bi na kraju po citanju psaltira postali psaltirci. Za
prvu skolsku zgradu koja je podignuta kraj pravoslavne
crkve, u kojoj je sada smesteno zabaviste, zajam je 1894. godine dao grof
Andrija Cekonic. Izgradnja skole u naselju Vojvoda Bojovic
pocela je 1936. godine, a prvi ucenici u ovu zgradu usli su
skolske 1940/41. godine. Uciteljice su tada bile Mila
Marinkovic i Sofija Ilijin. Par godina kasnije u ovoj skoli
radi i Zora Nenadov, a upravitelj skole je Pavle Zadera,
emigrant iz Rusije. Kraj skole se u to vreme nalazio veliki
drveni zvonik, a crkveni obred (Bojovic je u to vreme imao
posebnu crkvenu opstinu) se obavljao u jednoj od
ucionica. Pre toga skola se nalazila u kuci Svetozara
Petrova Toze u kojoj je sada smestena prodavnica. Pored
pomenute dve skole kraj katolicke crkve Nemci su pre drugog
svetskog rata izgradili skolu za svoju decu, a Srbima je
ustupljena jedna zgrada na mestu danasnje skole koja je
1972. godine srusena. Po zavrsetku drugog svetskog rata u
Srpskoj Crnji je osnovana Niza gimnazija koja je Resenjem
saveta za prosvetu i kulturu sreza Zrenjanin ukinuta 4. juna
1955. godine, a umesto nje otvaraju se dve osmogodisnje
skole – “Djura Jaksic” i “Jovan Popovic”. Brojnost ucenicke
populacije u obe skole je bila razlicita.
Godine 1963. Osnovna skola “Jovan Popovic” ukljucuje se u
eksperiment Pokrajinskog zavoda za obrazovanje i prerasta u
Desetogodisnju skolu. Prvi director u Desetogodisnjoj skoli
je Vasilije Ancin, pomocnik direktora Ljubomir Popov, a
sekretar Ljubomir Milankov. Dve godine kasnije (1965)
Desetogodisnja skola u Srpskoj Crnji prerasta u Gimnaziju
prirodno-matematickog smera. Danas je to Poljoprivredna
skola “Djura Jaksic” sa jednim isturenim odeljenjem
zrenjaninske Gimnazije. Osnivanjem gimnazije, dve osnovne
skole u mestu se 1. septembra 1965. godine integrisu u jednu
osnovnu skolu koja danas nosi ime naseg slavnog pretka Djure
Jaksica. Dugo posle rata nastava se odvija u nekoliko
skolskih zgrada u selu i naselju Vojvoda Bojivic (u ovoj
s koli najduze su sluzbovali tvoja uciteljica Ziza i njen
suprug Ljubomir – punih 10 godina) da bi 1968. godine, kada
je skola u Bojovicu prestala sa radom, i oni presli u selo.
Novo i moderno zdanje skolske zgrade u Srpskoj Crnji
izgradjeno je i useljeno 1. septembra 1973. godine. Danas
ovu zajednicki koriste ucenici Osnovne skole “Djura Jaksic”
i ucenici Poljoprivredne skole “Djura Jaksic”. Skola se
nalazi u ulici Borisa Kidrica 63, na mestu stare opstinske
zgrade i Vatrogasnog doma.
Sadasnji skolski kompleks je veoma prostran i obuhvata rodnu
kucu Djure Jaksica koja je, pretvorena u Zvicajni muzej,
koji je Odlukom skupstine opstine Nova Crnja od 1998. godine
u nadleznosti skole. U skoli je prosle godine zavrsen
univerzalni kabinet i galerija, a u produzetku se prostire
veliki skolski park, zatim sportski tereni i dvoriste.
Novoizradjena skolska zgrada je spratna i sadrzi ukupno 18
ucionica i sest kabineta, ima prostranu fiskulturnu salu,
biblioteku sa oko 10 hiljada knjiga i modernu kuhinju sa
trpezarijom. Centralni proctor u skoli pripada mermernom
holu u kome se nalazi skulptura Djure Jaksica. Skola ima 24
odeljenja sa preko 500 ucenika i cetiri odeljenja
predskolske ustanove i jedno specijalno odeljenje za rad sa
decom ometenom u psihofizickom razvoju.
Kolektiv skole broji 41 zaposlenog radnika, a u skoli
su veoma aktivne kulturno-zabavne, sportske i naucne
sekcije.
Osnovnu skolu u Sprskoj Crnji svojevremeno su pohadjali:
Djura, Mileta i Milutin Jaksic, Draga Gavrilovic, Momcilo
Milankov, Vojislav Kuzmanovic i Aleksandar Zarin.
Ljubomir Popov
|